U sklopu projekta Y-CARE – Youth-Centered Approaches for Resilience and Empowerment, koji se provodi kroz program Erasmus+, objavljeno je novo Transnacionalno istraživačko izvješće o profilima rizika od sagorijevanja među osobama koje rade s mladima.
Izvješće donosi detaljan uvid u mentalnu dobrobit, rizike od sagorijevanja, ravnotežu između poslovnog i privatnog života, organizacijsku podršku te mehanizme vršnjačke podrške u radu s mladima u šest europskih zemalja: Hrvatskoj, Austriji, Italiji, Grčkoj, Poljskoj i Francuskoj.
O čemu je riječ u izvješću?
Istraživanje kombinira kvantitativne i kvalitativne metode, uključujući transnacionalnu anketu o dobrobiti, refleksivne okrugle stolove i fokus grupe s youth workerima, edukatorima, psiholozima i stručnjacima iz područja socijalnog rada. Analizirani su podaci više od 120 aktivnih stručnjaka u radu s mladima, što pruža realan uvid u svakodnevicu sektora.
Rezultati jasno pokazuju da sagorijevanje nije individualni problem, već posljedica organizacijskih i sustavnih uvjeta. U svim partnerskim zemljama istaknuti su visoki emocionalni zahtjevi, nejasne granice između posla i privatnog života, nestabilno radno opterećenje, manjak osoblja te ograničen pristup superviziji i psihološkoj podršci.
Ključni nalazi
Jedan od važnijih ishoda istraživanja je prepoznavanje triju ponavljajućih transnacionalnih profila rizika od sagorijevanja:
- Visoko emocionalno opterećenje uz slabu organizacijsku podršku, što često dovodi do ozbiljne iscrpljenosti i razmišljanja o napuštanju sektora.
- Umjerena iscrpljenost ublažena snažnom, ali neformalnom vršnjačkom podrškom, koja kratkoročno pomaže, ali je dugoročno krhka.
- Stabilnije organizacijsko okruženje s većom participacijom i psihološkom sigurnošću, koje smanjuje, ali ne uklanja rizik od sagorijevanja.
Posebno zanimljiv osvrt odnosi se na vršnjačku podršku. Iako je neformalna podrška među kolegama raširena i cijenjena, rijetko je strukturirana, facilitirana ili prepoznata kao dio radnog vremena. U nekim situacijama nevođeni vršnjački prostori mogu čak pojačati stres. Izvješće zato ističe ideje poput tematskih ili moderiranih vršnjačkih grupa kao održivija rješenja.
Važan uvid odnosi se i na psihološku sigurnost i participaciju. Stručnjaci koji osjećaju da ih se sluša, da sudjeluju u donošenju odluka i da imaju podršku empatičnog vodstva, bilježe znatno manji rizik od sagorijevanja – čak i kada je radno opterećenje visoko.
Zašto je ovo važno?
Izvješće pokazuje da se postojeće prakse brige o dobrobiti u radu s mladima često previše oslanjaju na individualne strategije suočavanja, poput samostalno financirane terapije ili osobnog postavljanja granica, umjesto na preventivne organizacijske mjere. Takav pristup nije ni pravedan ni dugoročno održiv.
Nalazi će izravno oblikovati sljedeću fazu projekta Y-CARE, uključujući:
- ciljane edukacije o prevenciji sagorijevanja i postavljanju granica,
- razvoj strukturiranih mreža vršnjačke podrške,
- izradu Y-CARE digitalne platforme s praktičnim i lako dostupnim alatima za stručnjake u radu s mladima.
Što slijedi?
Dokumentirajući stvarna iskustva iz različitih europskih konteksta, Transnacionalno istraživačko izvješće pozicionira projekt Y-CARE kao odgovor na jasno prepoznate potrebe sektora. Jačanje dobrobiti osoba koje rade s mladima važno je ne samo za njihovo zdravlje, nego i za kvalitetu i održivost rada s mladima kao profesije.
Cijelo izvješće dostupno je ovdje: https://y-careproject.eu/wp-content/uploads/2026/02/Y-CARE-Transnational-research-report.pdf
